Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici organizovan je studij na tri ciklusa:
- I ciklus – dodiplomski studij, čijim se završetkom stiče zvanje diplomirani pravnik
- II ciklus – magistarski studij, čijim se završetkom stiče zvanje magistar prava
- III ciklus – doktorski studij, čijim se završetkom stiče zvanje doktor pravnih nauka
Na I i II ciklusu studija (dodiplomski i magistarski studij) možete studirati kao redovan student kojeg finansira Osnivač, redovan samofinansirajući student ili vanredan student.
Prelazak sa drugih fakulteta
Prebacivanje studenata sa drugih visokoškolskih institucija na Pravni fakultet Univerziteta u Zenici, regulisano je Statutom Univerziteta u Zenici, kako slijedi:
Statut Univerziteta u Zenici
Odjeljak E. Prelazak s drugog univerziteta i način priznavanja položenih ispita
- Studenti drugih univerziteta mogu prijeći i nastaviti odgovarajući studij na Univerzitetu, u kojem slučaju mu se priznaju položeni ispiti u cjelosti, ukoliko postoji istovjetnost i/ili srodnost nastavnih programa, odnosno njihovog sadržaja i obima.
- Ukoliko postoji razlika u nastavnim programima položenih predmeta, ona se utvrđuje i student ju je dužan položiti.
- Po okončanju postupka priznavanja položenih ispita, studentu prijelazniku utvrđuje se status studenta na Univerzitetu, istovjetan statusu kojeg je imao na visokoškolskoj ustanovi s koje prelazi.
- Zahtjev za prelazak, uz ovjerene nastavne planove i programe položenih predmeta (samo za studente izvan Univerziteta), te uvjerenje o položenim ispitima i ECTS bodovima, student podnosi fakultetu, najkasnije do 15. 09. tekuće godine.
- Odluku o odobrenju prijelaza unutar Univerziteta i s drugog Univerziteta donosi dekan.
- Na odluku iz prethodnog stava može se uložiti prigovor NNV/UNV-u fakulteta /akademije /visoke škole, u roku od 8 (osam) dana, računajući od dana njenog prijema.
- Odluku o priznavanju položenih ispita s drugog univerziteta donosi nastavno-naučno vijeće, na prijedlog komisije za nastavu.
- Pripremu prijedloga za priznavanje ispita, na propisanom obrascu, vrši komisija za nastavu koju čine prodekan za nastavu fakulteta i ECTS koordinatori Univerziteta i fakulteta.
- Protiv odluke iz stava 1. ovoga člana, može se uložiti prigovor NNV/UNV-u fakulteta.
- Odluka po prigovoru je konačna.
ECTS
Šta je to ECTS?
Jedan od osnovnih “alata” u izgradnji jedinstvenog prostora evropskog obrazovanja jeste ECTS – Evropski sistem prenosa bodova, koji nacionalnim sistemima širom Evrope omogućuje efikasnu pokretljivost studenata i profesora na nivou Evrope.
ECTS je osmišljen kao jedinstveni sistem koji omogućuje lakšu prepoznatljivost i porenenje različitih obrazovnih programa na univerzitetima i drugim visokoobrazovnim institucijama Evrope. Sistem je zasnovan je na bodovima (kreditima) koji izražavaju opterećenje studenta u savladavanju odrenenog programa studija. Drugim riječima, to je “faktor težine” nekog predmeta ili studija. Radi racionalizacije prostora studija u Evropi dogovoreno je da je za jednu akademsku godinu potrebno sakupiti 60 ECTS bodova, odnosno 30 za semestar, to jest 20 za trimestar. Primjena ECTS-a u univerzitetskoj praksi doprinosi većoj pokretljivosti studenata u Evropskom prostoru visokog obrazovanja, uz mogućnost prijenosa i akumulacije bodova stečenih na različitim institucijama, čime se stvaraju polazne pretpostavke kvalitetne menuuniverzitetske saradnje. A ECTS nije samo to. On je i najbolji indikator profila studija kojeg je student završio, pa je tako i od velikog značaja za poslodavce.
Credits (bodovi ili kreditne tačke) ključni su element ECTS-a. Bodovi (krediti) dodjeljuju se pojedinim kursevima, modulima i predmetima, kao i drugim oblicima savladavanja predvinenog programa studiranja kao što su projekti, seminari, studije, eksperimentalni radovi, ispiti, radovi na terenu, disertacije… ECTS predstavlja kvantitativno mjerilo ukupno uloženog rada studenta u savladavanju predvinenog gradiva i dodjeljuju se studentu nakon uspješnog okončanja odrenenog programa.
ECTS je, prije svega, efikasan instrument za kreiranje transparentnosti programâ koje nude visokoobrazovne institucije i diplomâ koje izdaju. ECTS na lakši način povezuje institucije i tako širi mogućnost izbora za studente. Takoner, sistem obrazovnim institucijama olakšava priznavanje rezultata studenta u savladavanju odrenenog programa studija putem opšteprihvaćenih mjerila za njegovo vrednovanje. Time se obezbjenuje jedinstven pristup u tumačenju nacionalnih sistema visokog obrazovanja u cijeloj Evropi. Danas ECTS ima i šire dimenzije u odnosu na period kada je on tek uspostavljen. Naime, on je i mjera akumulacije bodova (kredita), tako da ćete ga sresti i s oznakama ECTAS (European Credit Transfer and Acumulation System). No, u osnovi opšta zamisao ECTS-a jeste omogućavanje fleksibilnosti i akumulacije bodova studentima, kako na svojoj obrazovnoj ustanovi, tako i u širem prostoru akademskog obrazovanja.
ECTS koordinator: prof. dr. sc. Aida Mulalić