Studij
Ciklus
Godina
Semestar
Vrsta
ECTS
Pravo/Historija države i prava (2. ciklus studija)
2
1
2
izborni
3.00
Predmet
Razvitak civilizacije
Nastavnici
Saradnici
Sadržaj

1. sedmica - Predmet, Metod, Pojam civilizacije i kulture
2. sedmica - Problem kontimuiteta i diskontinuiteta u razvoju civilizacije: zakonitosti razvitka, progres, regres i
                    stagnacija,
                    Uloga ličnosti u historiji i njen uticaj na civilizacijsko – kulturnu baštinu.
3. sedmica - Materijalna i duhovna kultura prvobitne zajednice, 
                     Razvitak prvobitne zajednice u periodu neolita
4. sedmica - Doba metala i raspadanje prvobitne zajednice.
5. sedmica - Privreda i kultura starog Egipta, Mesopotamije, Indije i Kine.
6. sedmica - Homerovsko doba i epoha grčke kolonizacije, Grčka književnost, umjetnost, filozofija i nauka starih 
                    Grka, Helenistička kultura.
7. sedmica - Društvo, privreda, kultura Rima od nastanka Rimske države do III vijeka pr.n.e.,Republika.
8. sedmica - Razvoj književnosti i umjetnosti, Period Carstva: Historija, filozofija i pravo, književnost i umjetnost,
                     opšte odlike kulture
9. sedmica - Privreda i kultura Zapadne Evrope, Seoba naroda, Srednjovjekovni gradovi i pojava robnonovčane
                     privrede, Srednjovjekovna kultura.
10. sedmica - Specifičnosti feudalnog razvitka Vizantije, Gradska privreda. Vizantijska kultura.
11. sedmica - Arapi u predislamsko doba, Muhamed, nastanak Islama i arabljanske države, Obrazovanje halifata, 
                      društveni i privredni odnosi, Arapska kultura.
12. sedmica - Jačanje buržoaske i kapitalističke privrede u okviru feudalnog društva, Humanizam i Renesansa,
                       Reformacija i katolička reakcija, Doba prosvjećenog apsolutizma, Buržoaska revolucija u Americi i 
                       stvaranje Sjedinjenih Američkih Država, Razvoj nauke, filozofije, umjetnosti u XVIII vijeku.
13. sedmica - Značaj buržoaske revolucije u Francuskoj kao i događanja u Evropi iz revolucionarne 1848.godine, 
                       Buržoasko- svojinski odnosi i kapitalistički način proizvodnje, Najznačajnija
                       naučna i tehnička dostignuća i prvoj polovini XIX vijeka, Književnost i umjetnost, Razvoj bioloških,
                       psiholoških nauka i psihijatrije,
                         Geografska otkrića, Stvaranje moderne muzike.
14. sedmica - Razdoblje između dva svjetska rata: Značaj izučavanja savremene historije i teškoće u njenoj obradi,
                      Osnovne karakteristike društveno – političkog, ekonomskog i državnog razvitka, Drugi svjetski rat.
15. sedmica - Rezultati i posljedice rata, Porast populacije, Ogroman porast svjetske privrede, promjene u njenoj
                      strukturi i smetnje, Nauka, književnost, umjetnost, Razvoj svih grana privredni i društvenih nauka.

Cilj

Cilj predmeta Razvitak civilizacije je da se studenti upoznaju sa osnovnim kulturno-civilizacijskim tekovinama od najstarijih vremena do danas. Ovaj predmet prati pojmovno određenje civilizacije u okvirima državnopravnog razvitka kao i određene nivoe kontinuiteta i diskontinuiteta kroz povijest. Nakon sticanja potrebnih znanja nastava će se orijentirati na civilizacijske tekovine u Bosni i Hercegovini.

Nastavne metode

1. predavanja                                         
2. debate/diskusije
3. instruktivna nastava
4. seminarski rad 

Metode provjere znanja

Pismeni ispit
Usmeni ispit
Debate/diskusije
Seminarski rad

Kompetencije

Razvitak civilizacije pomaže studentima da razumiju širi kontekst civilizacijskih doprinosa kroz dugi povijesni hod kroz društveni i državnopravni razvitak.

Literatura

Obavezna	
1. Albert Vajs ,Razvitak civilizacije, Beograd 1965.
2. Eduard Kale ,Historija civilizacije, Zagreb, Školska knjiga, 1991.
3. Arnold Tojnbi, Istraživanje istorije I-II, Beograd: Prosveta, 1971.
4. Samuel P. Huntington ,Sukob civilizacija i preustroj svjetskog
poretka, Zagreb:Izvor, 1998.
5. Chaunu Pierre , Civilizacija klasične Evrope, Beograd, 1977.
6. Edgar Morin , Kako misliti Evropu, Sarajevo: Svjetlost, 1989.
1. Grupa autora, Povijest svijeta. Od početka do danas.-Zagreb 1977
2. Mirjana Gross, Suvremena historiografija. Korijeni, postignuća,
traganja.- Novi liber, Zagreb 1996.
3. Atlas svjetske povijesti. The Times. Zagreb 1987.
4. Jacquetta Hawkes, Prethistorija. - Kulturni i naučni razvoj.-sv. 1, knj.
1, Zagreb 1966.
5. Agnes Heler, Teorija istorije.-Pečat, Beograd, 1984.
6. Istorija i druge nauke. - Treći program Radio Beograda. Proleće
197l. Str. 305-591.

Dodatna 
1.Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine. Izd.Zemaljski muzej
Bosne i Hercegovine (Tom-I-VII).-Sarajevo 1988.
2. Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja drugog
svjetskog rata.-Sarajevo 1998.
3. Enciklopedija Leksikografskog zavoda (tom 1-6) Zagreb, 1978-
1982.
4. Ante Fiamengo, Osnove opće sociologije.-Narodne novine Zagreb
1974.
5. Funkcija istorijske svijesti.- Treći program Radio Beograda. Proleće
1972, str. 19o-317.
6. Mirjana Gross, Historija i društvene znanosti. - Časopis za
suvremenu povijest. sv. 2, Zagreb 1975, str.71-99.
7. Mirjana Gross, Historijska znanost. Razvoj, oblik, smjerovi.-Zagreb
1976.
8. Mirjana Gross, Na putu k budućoj historijskoj znanosti.- Časopis za
suvremenu povijest, sv. 2, Zagreb 1977, str.37-65
9. Salih Jalimam, Kulturna povijest Bosne i Hercegovine.-Zenica,
2012.
10. Grupa autora, Praistorija jugoslovenskih zemalja. Knj. I-II. –
Sarajevo 1979- 1983.
11. Grupa autora, Kulturna istorija Bosne i Hercegovine.-Sarajevo
1984