Studij
Ciklus
Godina
Semestar
Vrsta
ECTS
Državno i međunarodno javno pravo (2. ciklus)
2
1
1
izborni
7.00
Predmet
Komparativno ustavno pravo
Nastavnici
Saradnici
Sadržaj

1.Sedmica Uvodno predavanje   2. Sedmica Stvaranje ustava i pitanje nacije  3. Sedmica Komparacija osnovnih ustavnopravnih sistema   4. Sedmica Sjedinjene američke države  5. Sedmica Velika Britanija  6. Sedmica Njemačka  7. Sedmica Švicarska  8. Sedmica Francuska   9. Sedmica Ustavna tradicija anglosaksonskog  prava.  10. Sedmica Ustavna tradicija kontinentalnoevropskog  prava.  11. Sedmica Izazovi multikulturalnosti   12. Sedmica Federalizam kao sredstvo smirivanja za post-ratna i tranzicijska društva   13. Sedmica Institucionalna zaštita – ustavno i vrhovno sudstvo   14. Sedmica Konstitucionalizam i  ljudska prava 15.Sedmica Evaluacija nastavnog kolegija  

Cilj

Cilj predmeta je da  se studentima približi  primjena komparativne metode u proučavanju ustavnog prava, zatim da se proširi i obogati shvaćanje studenata o  državnoj organizaciji u odabranim ustavnopravnim sistemima, o različitosti dva velika pravna sistema: anglosaksonskog i kontinentalnoevropskog, o primjeni međunarodnih standarda u oblasti pravosuđa,  zatim razvijanje naučnih saznanja o federalizmu i postizanju ravnoteže vlasti, odnosu ustavnih i redovnih sudova, kao i u oblasti ljudskih prava. 

Nastavne metode

1. predavanja 2. debate/diskusije 3. instruktivna nastava 4. seminarski rad 

Metode provjere znanja

1. pismeni ispit 2. usmeni ispit 3. debate/diskusije  4. seminarski rad 

Kompetencije

Studenti će biti osposobljeni da shvate genezu, strukturu i prirodu ustavnog prava, zatim da argumentovano i kompetentno diskutuju o zadanim temama; da sistematično pristupe problemima, kao i da ponude kritičke i analitičke odgovore u djelu koji se odnosi na sličnosti i razlike ustavnopravnih sistema različitih država I logički to povežu sa našim sistemom;  u konačnici da vladaju  ključnim terminima, pojmovima i kategorijama u oblasti ustavnog prava.  

Literatura

1. N. Ademović/J. Marko/G. Marković, Ustavno pravo BiH, Konrad literatura Adenauer Stiftung, Sarajevo 2012. 2. C. Steiner/N. Ademović, Ustav BiH: komentar, Fondacija Konrad Adenauer, Sarajevo 2010. 3. Kommers, D. P., Vrijednost komparativnog ustavnog prava, Zbornik Pravnog fakulteta u Splitu, vol. 27, 1/1990, str. 149-158. 4. J.Hartman, Politički sustavi Velike Britanije, SAD i Francuske, Politička kultura, Zagreb, 2006, s. 13-83. 5. E. Šarčević, Ustavno uređenje SR Njemačke, Sarajevo 2005.  4.2. Dodatna literatura 1. S.Sokol /B. Smerdel, Ustavno pravo,  Narodne novine, Zagreb 2009. 2. K. Trnka, Ustavno pravo, Fakultet za javnu upravu, Sarajevo 2006. 3. J. Stefanović, Ustavno pravo FNRJ i komparativno, Zagreb, 1956. 4. A. Bačić/P. Bačić, Legislature i parlamentarizam, Pravni fakultet u Splitu, 2007. 5. Đ. Sartori, Uporedni ustavni inženjering, Filip Višnjić, Beograd, 2003. 6. A. Lijphart, Modeli demokratije, CID, Podgorica, 2003. 7. Dž. Vajler,  Ustav Evrope, Filip Višnjić, Beograd, 2002. 8. L. Wolf-Philips, Prijedlozi za jedan drugačiji pristup sagledavanja uporednih ustava, Politička misao, vol. 18, br. 3, 1981, s. 313-332. 9. S. Sokol, Sistem parlamentarne vlade – pojam, tipologija, razvoj (ustavne i zbiljske institucije), u Sokol i Smerdel, Organizacija vlasti, Narodne novine, Zagreb, 1988, s. 100-114. 10. K.J. Fridrih, Konstitucionalna demokratija: teorija i praksa u Evropi i Americi, CID, Podgorica , 2005. 11. M. Rosenfeld/A. Sajo/ S. Baer/N. Dorsen, Comparative Constitutionalism, Cases and Materials: Cases and Materials, Thomson West, 2003.  12. D.C. Mueller, Constitutional democracy, Oxford University Press 1996. 13. M. Burgess/A.G. Gagnon, Federal democracies, Routledge, London and New York 2010.